Uspješnost endodontskog liječenja zuba
Endodontsko liječenje zuba podrazumijeva sanaciju patoloških procesa koji se odvijaju unutar mekih tkiva zuba, odnosno liječenje zubne pulpe kada je ona ili inficirana ili odumrla.
Liječenje korijenskih kanala ili “vađenje živca” znači upravo to, endodontsko liječenje zuba. Radi se o jednom od najčešćih stomatoloških zahvata.
Kako se provodi endodontsko liječenje
Da bi se endodontsko liječenje započelo, odnosno da bi se uopće mogao dijagnosticirati problem, potrebno je napraviti rendgensku snimku. Pomoću nje se mogu utvrditi eventualne patološke promjene na zubu. Najbolje bi bilo napraviti 2D ortopan digitalnu snimku koja predstavlja precizniju dijagnostiku u odnosu na klasični rendgen i kod koje je izloženost zračenju slabija.
Kada se na temelju dijagnostičkih postupaka ukaže potreba za endodontskim liječenjem, radi se plan endodontske terapije i načina rekonstrukcije zuba.
Svaka endodontska terapija podrazumijeva otvaranje zuba i uklanjanje inficiranog, odnosno upaljenog tkiva iz unutrašnjosti zuba. Zahvat se provodi uz primjenu lokalne anestezije i za pacijenta je potpuno bezbolan.
Nakon uklanjanja inficiranog tkiva, potrebno je zapuniti korijenske kanale posebnim sredstvima i tako spriječiti prodor infekata u zubnu komoru.
Endodontska terapija završava ispunom ostatka zuba kako bi se on oblikovao. U slučaju da je potrebna opsežnija rekonstrukcija zuba, tada se pristupa izradi protetskih stomatoloških rješenja kao što su to mostovi ili krunice.
Ako je zahvat izveden uspješno i bez komplikacija, zub se smatra izliječenim.
Razlozi neuspjelog endodontskog liječenja
Iako je u najvećem postotku endodontska terapija uspješna i njome se osigurava zdravlje i dugovječnost bolesnog zuba, postoje situacije u kojima taj uspjeh izostane.
Zbog složene anatomske strukture korijenskih kanala, neke je zube iznimno teško ili gotovo nemoguće endodontski izliječiti. Takvi korijenski kanali onemogućuju pristup instrumentima pa se ne mogu očistiti sve stijenke korijenskih kanala.
Zbog toga se događa i da se korijenski kanal ne može zapuniti cijelom svojom duljinom pa u nenapunjenom dijelu postoji mogućnost naknadne pojave infekcije. Ako do toga dođe pristupa se ponovnoj endodontskoj terapiji ( reviziji ).
Ponovljena endodontska terapija
Kada endodontsko liječenje nije uspješno završeno jer korijenski kanali nisu do kraja zapunjeni, tada se zbog nakupljanja bakterija u slobodnom prostoru može ponovo razviti infekcija.
Čak i nakon ponovljene endodontske terapije, ponekad jednostavno nije moguće instrumentima doći do kraja korijenskog kanala, očistiti ga i zapuniti pa se mora pristupiti oralnokirurškom zahvatu odstranjenja vrška korijena, apikotomiji.
Ako ni takav zahvat ne poluči rezultate, potrebno je izvaditi zub jer ga više nije moguće liječiti.
Oporavak nakon endodontskog zahvata
U pravilu endodontsko liječenje završava u jednom ili najviše dva do tri posjeta stomatologu.
Nije neuobičajeno da se nakon zahvata pojavi preosjetljivost zuba na zagriz ili lagana bol. Takve tegobe pacijent može osjećati nekoliko dana nakon zahvata nakon čega bi one u potpunosti trebale nestati.
Ukoliko se tegobe pojačavaju, potrebno je bez odgađanja posjetiti svog stomatologa koji će utvrditi o čemu se radi.
Iako se endodontskom terapijom, kada je ona uspješna, zub može smatrati izliječenim i imati istu funkciju kakvu ima i zdravi zub, ipak treba imati na umu kako je riječ o zubu koji je liječen.
On će s vremenom izgubiti elastičnost, postati krhak i osjetljiviji na opterećenja s velikom mogućnošću pucanja. Ujedno, moguće je da takav zub promijeni svoju boju.
Iznimno je bitno takav zub redovito imati pod kontrolom stomatologa, koji će po potrebi promijeniti dotrajali ispun u zubu ili, u slučaju većeg oštećenja, napraviti nadogradnju u vidu krunice ili mosta.
Na taj se način sprečava propusnost zuba i smanjuje mogućnost da ponovo dođe do infekcije.
Posjetite svog stomatologa i sačuvajte zdravlje vaših zuba.