Kako usporiti taloženje plaka i zubnog kamenca?

Zubni kamenac je tvrda naslaga žućkaste boje koja nastaje mineralizacijom plaka - mekanog filma koji prianja uz zub sastavljenog od ostataka hrane i bakterija.

Bakterije koje se ulove na ostatke hrane oko zuba izlučuju kiseline, što naš organizam nastoji neutralizirati taloženjem minerala iz sline čime se plak postepeno kalcificira, odnosno pretvara u kamenac.

Kamenac se može taložiti na zubu, ali i ispod površine desni što pogoduje razvoju bakterija koje su zaslužne za razvoj parodontne bolesti. 

Iako kamenac sam po sebi ne uzrokuje bolesti, bakterijama olakšava prodor i potrebno ga je prevenirati i ukloniti.

Što pogoduje nastanku zubnog kamenca?

Zubni kamenac će se lakše taložiti na zubima osoba koje ih ne peru često. Oralna higijena jedan je najvažnijih čimbenika prevencije taloženja kamenca, no ne i jedini.

Količina nataloženog plaka ovisi i o sastavu sline pacijenta - neke osobe imaju više minerala u slini koji kalcificira nataloženi plak, odnosno utječe na otvrđivanje kamenca.

Osim sline, i položaj zuba igra veliku ulogu u taloženju kamenca. Osobe koje imaju gusto zbijene zube između kojih ne mogu doprijeti vlakna četkice za zube, a niti zubni konac, postat će odlično stanište plaka, a kasnije i kamenca.

Naravno, postoje i osobe koje su genetski sklonije parodontnim teškoćama, pa tako i kamencu.

Pravilno postavljanje protetskih radova i ispuna također može utjecati na slabije ili jače taloženje kamenca. Nepravilno postavljeni protetski radovi mogu omogućiti kamencu prodiranje ispod linije desni što je pogodno za razvoj parodontnih bolesti.

Kamenac može uzrokovati brojne probleme

Plak i zubni kamenac sami po sebi nisu štetni, no njihovo ignoriranje može dovesti do različitih stomatoloških problema, a najpoznatiji među njima su karijes i parodontne bolesti. 

Kamenac je dom brojnih bakterija koje probavljajući ostatke hrane proizvode kiselinu. Ta kiselina nagriza površinu cakline i omogućava daljnje prodiranje bakterija koje su zaslužne za razvoj karijesa. 

Povećanje volumena kamenca vrši pritisak na gingivu (zubno meso) i čini ga osjetljivim što je prvi korak parodontalnih bolesti. Zubno meso se postupno odvaja od zuba, te nastaju praznine, odnosno parodontalni džepovi koji postaju staništa za bakterije i ostatke hrane što produbljuje tijek gingivitisa (upale desni) i može dovesti čak do ispadanja zubi.

Karijes i parodontitis su ozbiljne posljedice taloženja zubnog kamenca, no postoji jedna koju pacijenti prepoznaju ranije, a to je neugodan zadah. One iste bakterije koje proizvode kiseline i utiru put karijesu proizvode i poprilično intenzivne mirise te je poželjno redovito skidati plak kako se on ne bi stigao mineralizirati.

Kako usporiti taloženje zubnog kamenca

Zubni kamenac se može skinuti ultrazvučnim instrumentima i pjeskarenjem samo u stomatološkoj ordinaciji i to uz korištenje specijaliziranih metoda i profesionalne opreme.

Kamenac se nipošto ne bi trebao skidati kod kuće mehaničkim struganjem jer postoji veliki rizik od oštećivanja desni i cakline što može dovesti do drugih ozbiljnih problema.

Skidanje kamenca ipak treba prepustiti profesionalcima, a pacijenti se mogu posvetiti prevenciji. 

Jedini način rješavanja kamenca kod kuće je onemogućavanje njegove kalcifikacije, odnosno potrebno je usporiti pretvaranje plaka u kamenac.

To je moguće ostvariti redovitom, pravilnom i temeljitom oralnom higijenom. 

Redovito četkanje minimalno dva puta dnevno po dvije minute skinut će površinski sloj plaka. Potrebno je koristi četkicu s mekanim vlaknima i fokusirati se na sva teško dostupna mjesta jer su ona najpogodnija na nastanak plaka i kamenca.

Električne i sonične četkice u prednosti su pred klasičnim četkicama jer temeljitije čiste naslage plaka, no čak i uz njih je potrebno koristiti zubni konac ili tuš za zube. 

Još jedan saveznik u borbi protiv plaka su paste za zube s fluorom koji obnavlja caklinu, a neke paste sadrže i sastojke koji se bore protiv bakterija u plaku. 

Osim paste, bakterije u plaku eliminiraju i vodice za  usta te se preporučuje njihova redovita upotreba. 

Slatka, ljepljiva i općenito ugljikohidratna hrana gozba su za bakterije u zubima pa njezino ograničavanje također može pomoći u usporavanju stvaranja plaka i taloženja kamenca.

Protiv plaka pomoći će i obična voda - već nekoliko gutljaja nakon obroka isplahnuti će zaostale komadiće hrane što znači manje hrane za bakterije.

Sve ova radnje usporit će taloženje kamenca, no ipak nisu garancija da se on neće pojaviti. Ako posjetite svog stomatologa barem dva puta godišnje, on će na vrijeme primijetiti kamenac i reagirati sukladno njime.

Ugovorite termin i riješite se kamenca